Koja je najrasprostranjenija šumska vrsta u Hrvatskoj?
Bukva je najrasprostranjenija šumska vrsta u Hrvatskoj.
Na kojim nadmorskim visinama raste bukva?
Može rasti do 1800 m nadmorske visine
Gdje je rasprostranjena bukva?
Bukva je najraširenija europska šumska vrsta. Raste na brdskim i planinskim područjima, zapadne i jugoistočne Europe.
Kako izgledaju cvjetovi bukve?
Cvjetovi bukve su jednospolni. To znači da imamo posebno muške i posebno ženske cvjetove, koji se međusobno oprašuju vjetrom.
Za što sve čovijek može koristiti bukvu? Sjemenke su bogate uljima pa se iz njih može dobivati jestivo ulje, po kakvoći slično maslinovom, a osušene i samljevene mogu se upotrebljavati kao brašno.
Je li plod bukve jestiv? Bukvice se jedu sirove i oguljene, rjeđe ispečene kao kesteni. Ako se jednu sirove u većim količinama, mogu izazvati mučnine i glavobolju.
Bukva je jednodomna biljka. Što to znači? Ako se jednospolni cvjetovi kritosjemenjača nalaze na istoj biljci govorimo o jednodomnim biljkama, a ako razlikujemo muška stabla i ženska stabla, odnosno ona koja nose samo muške cvjetove i ona koje nose samo ženske cvjetove razlikujemo jednodomne ili dvodomne biljke. Bukva je
Koliku starost bukva može doživjeti? Bukva može doživjeti starost veću od 300 godina
Znate li do koje visine bukva može narasti? Može narasti do 40m visine stvarajući gustu i razgranatu krošnju.
Kakav je plod bukve? Bukvica. Slike preuzete sa web stranice https://www.plantea.com.hr/bukva/#referenca-2
Znate li da je UNESCO prepoznao bukovu šumu? Bukove šume Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit uvrštene su na UNESCO-ov Popis Svjetske baštine 7. srpnja 2017. godine. Glavni cilj uvrštavanja izvornih bukovih šuma na Popis bio je sačuvati posljednje ostatke drevnih i iskonskih bukovih šuma koje su nekada bile široko rasprostranjene Europom. Vrijedno je istaknuti da je očuvanost ekosustava bukovih šuma velikim dijelom rezultat upravljanja nacionalnim parkovima. Kvalitetu zaštite navedenih staništa potvrđuju i vrlo strogi uvjeti koje je bilo potrebno zadovoljiti za uvrštenje na UNESCO-v Popis Svjetske baštine. Svečana dodjela povelja povodom upisa Bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe na UNESCO-ov Popis svjetske baštine održana je 26. travnja 2018. godine u Nacionalnom parku Paklenica. Povelje su uručene ravnateljicama Javnih ustanova NP Sjeverni Velebit i Paklenica. U kontekstu međunarodne zaštite na svjetskoj razini, planina Velebit proglašena je rezervatom biosfere 1978. godine, nedugo nakon osnutka Svjetske mreže rezervata biosfere (World Network of Biosphere Reserves). Planina Velebit uvrštena je na listu Top Ten Hot Spots u sklopu WWF - ovog Programa zaštite šuma na području Sredozemlja. Godine 1981. planina Velebit dobila je status parka prirode kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit. (Preuzeto s https://www.agroklub.com/sumarstvo/nase-drevne-bukve-na-karti-svjetske-bastine/43416/)
Kako se bukva hrani? Bukva kao si svaka druga biljka obavlja process fotosinteze kojim proizvodi hranu za sebe i za sva ostala živa bića. Nusprodukt fotosinteze je kisik.
Bukva ima jednospolne cvjetove. Što to znači? Cvjetovi kritosjemenjača mogu biti jednospolni ili dvospolni. Dvospolni cvjetovi na sebi imaju razvijene prašnike i tučak. Jednospolni cvjetovi na sebi imaju razvijen samo jedan oblik spolnih organa. U slučaju da su na cvijetu razvijeni samo prašnici, to je muški cvijet. Ako sadrži samo tučak, onda je to ženski cvijet. Nekada cvjetovi mogu rasti na istoj biljci ili na razdvojenim biljkama. Slike preuzete sa web stranice https://www.plantea.com.hr/bukva/#referenca-2
Kada bukva dostiže spolnu zrelost? Bukva počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
Kako se bukva razmnožava? Spolno i nespolno. Anemofilne biljke su one biljke koje se oprašuju pomoću vjetra. Takvu mogućnost oprašivanja ove su biljke razvile prvenstveno zahvaljujući evoluciji. S obzirom na to da imaju iznimno lagano pelud, vjetar pelud može nositi i preko nekoliko kilometara.
Kako se bukva rasprostranjuje? Rasprostranjivanje je širenje vrsta na nova staništa. Biljke imaju razne prilagodbe u izgledu sjemenki i ploda kako bi s pomoću “vanjskih suradnika” lakše došle do novoga staništa.